Albanija je mala država s površinom od 28.748 četvornih kilometara.
Nalazi se u zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka u jugoistočnoj Europi. Graniči s Crnom Gorom i Kosovom na sjeveru i sjeveroistoku, Makedonijom na istoku i Grčkom na jugu. Na zapadu se obala Albanije naslanja na Jadransko i Jonsko more.
Jadransko more odvaja Albaniju od Italije kroz Otrantski tjesnac (72 km). Velik dio površine Albanije je planinski, s prosječnom nadmorskom visinom od 708 m, a njen najviši vrh, planina Korab na granici s Makedonijom, iznosi 2.753 m. Većina stanovništva živi u južno-središnjoj nizini i duž obalne ravnice.
Albanske Alpe – planina Korab
Albanija se nalazi u suptropskom pojasu i ima mediteransku klimu s relativno kratkim i blagim zimama te vrućim i suhim ljetima. Klima Albanije je vrlo različita od jedne regije do druge s velikim kontrastima u pogledu temperature, padalina, sunca, vlažnosti zraka, itd. Godišnja količina padalina u prosjeku iznosi 1430 mm godišnje, opadajući od zapada prema istoku.
Planina Chika, Logara – Vlora.
Jonska obala je vrlo hrapava, sa stjenovitim uvalama duž uskog obalnog pojasa i strmim padinama koje se izdižu ravno iz vode većim dijelom svoje dužine. Najviša točka u ovom području nalazi se na prijevoju Llogara, na preko 1000 m. Geološka aktivnost i erozija stvorile su mnoge špilje u podnožju ovih hridi, od kojih su neke bile naseljene još od prapovijesti.
Jadranska obala je nizina, s velikim zaštićenim uvalama (npr. Vlora i Drač), koje su od davnina korištene kao luke. Rijeke koje se ulijevaju u Jadran stvorile su u ovim nizinama plodne aluvijalne ravnice, a na njihovim ušćima – izuzetno bogata močvarna područja, u kojima obitavaju mnoge vodene ptice i ptice selice.
Albanija također ima niz jezera. Najznačajniji su:
Rijeka Buna, Skadarsko jezero – Albanija
Skadarsko jezero je najveće jezero na Balkanu, koje prelazi granicu između Albanije i Crne Gore. Relativno je plitko i napaja ga mnoge rijeke kao i izvori, što ga čini prilično raznolikim u vodenom životu, s različitim vrstama šarana i pastrve.
Ohridsko jezero – Pogradec – Albanija
Ohridsko jezero dijeli Albanija i Makedonija i nalazi se u jugoistočnom dijelu Albanije. Oko obale se nalazi niz turističkih područja kao što su Lin, Poysk, Pogradec, Tushemisht i Drilon. Vrlo je duboko i hrani se uglavnom iz izvora na rubu jezera i na njegovom dnu.
Južno od Ohridskog jezera nalazi se Prespansko jezero koje se odlikuje usamljenošću i prekrasnim pogledom. U ovom jezeru nalaze se vrlo značajne populacije dalmatinskog i bijelog pelikana. Ohridsko i Prespansko jezero stara su između dva i četiri milijuna godina i imaju jedinstvene vrste riba, uključujući ohridsku pastrvu i bijelu ribu.
Albanija je zemlja bogata rijekama . U zemlji ima mnogo rijeka, koje izviru iz visokih planina i prolaze kroz strme klisure prije nego što stignu u ravnicu i probiju se prema moru. Većina glavnih rijeka se aktivno upravlja, obično za proizvodnju električne energije. Albanija ima gotovo 450 km (280 milja) obale, a Jadran se proteže od crnogorske granice južno do zaljeva Vlora gdje počinje Jonsko more.
Rijeke stvaraju brojne doline s prekrasnim pogledom i nude mogućnosti za razvoj vodenih sportova. Ovdje treba spomenuti kanjon Osum u Chorovodu, kanjon Gradets, također uz rijeku Osum, klanac Kelcira na rijeci Vyosa, kanjon Bencha u regiji Kurveles, doline Valbona i Shala u albanskim Alpama, Tomorriche dolina i klanac Škorana. Naći ćete i slapove s prekrasnim pogledom, kao što su Grunas u Teteu u albanskim Alpama, Shoshan u dolini Valbona, vodopad Kokotraf u Konipolu, vodopad Progonat u Kurvelesu, itd.
Rijeka Viosa – Albanija