Odmor u Albaniji oduševit će vas veličanstvenom i netaknutom prirodom, nevjerojatnim pogledom, čistim i prozirnim morem, bez buke u odmaralištima, velikim brojem ljudi i zanimljivom kulturom. Albanija se sada razvija punom snagom i otvorena je za turiste. Lijep bonus je bezvizni ulazak u slikovitu Albaniju i 300 sunčanih dana u godini!
Albanija je jedna od zemalja jugoistočne Europe koja se nalazi na Balkanu. Ukupna površina ove drevne zemlje je 28748 km2. sq. Republika Albanija graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, te Grčkom na jugu i jugoistoku. Ukupna dužina albanske granice je 1094 km. Na zapadu Albaniju operu topla i bistra voda Jadranskog i Jonskog mora. Najviši vrh Albanije je planina Koraby (2764 m).
More u Albaniji
Albaniju ispiraju vode Jadranskog i Jonskog mora. Ukupna dužina obale je 362 km. Na jadranskoj obali Albanije u blizini antičkog grada Lezhachi, osnovanog u 4. stoljeću pr. Kr., tu je prekrasan zaljev Drine.
Albanija posjeduje nekoliko malih otoka, ali su svi nenaseljeni. Najveći od njih je otok šarana koji se nalazi na ulazu u zaljev Vlore. Njegova površina je 5 km. sq.
Klima
u Albaniji tipična je za cijeli Mediteran: blaga suptropska sa suhim vrućim ljetima (prosječna temperatura +27 stupnjeva) i vlažnim hladnim zimama (prosječna temperatura + 5 stupnjeva). Turistička sezona traje od svibnja do rujna (najtopliji mjesec je srpanj, do +38 stupnjeva), ali čak iu listopadu i travnju vrijeme u Albaniji može biti prilično povoljno za rekreaciju.
Glavni grad Albanije, službeni jezik
Glavni grad Albanije je Tirana, osnovana od strane Turaka 1614. Godine 1920. Svealbanski nacionalni kongres proglasio je Tiranu glavnim gradom neovisne Albanije. Sada Tirana ima više od 400 tisuća stanovnika.
Službeni jezik Albanije je albanski, koji je ogranak indoeuropskih jezika, kao i nasljednik ilirskog jezika. Moderni albanski ima mnogo posuđenica iz grčkog, talijanskog, latinskog, turskog i slavenskog.
Albanska kuhinja
nastala je pod snažnim turskim utjecajem. Tradicionalni obrok u Albaniji počinje predjelom poznatim kao “meze” (kiselo mlijeko, meso, krastavci, češnjak, maslinovo ulje, začini). Turist može zamijeniti meze s glavnim jelom, ali zapravo je to samo lokalni zalogaj. Tradicionalna “meze” se u Albaniji poslužuje s pilećom jetrom. Što se tiče tradicionalnog albanskog aperitiva, to je rakija ili čaša crnog vina.

Albanija je zemlja za prave pionire

Malo se europskih zemalja može nazvati misterijom za iskusnog turista. Međutim, postoje takve zemlje. Jedna od njih je i Albanija. Njegov kolorit i kontrast kultura, slikoviti krajolici i netaknuta priroda stvaraju idealne uvjete za one koji su umorni od uobičajenih ruta i “kultiviranih” ljetovališta. Albanija je za prave pionire!

70% površine zemlje prekrivaju visoke planine i guste šume. Gdje god da krenete, upečatljivi su prekrasni pogledi na zelene planinske padine, njegovane vinograde, naranče i maslinike. Obale Albanije ispiraju Jadransko i Jonsko more, zemlja također ima tri ogromna jezera s najčistijom vodom: Skadarsko, Ohridsko i Prespansko jezero. U prašumama Albanije žive medvjedi, vukovi, risovi, divlje svinje, srne, jeleni, mnoge ptice.

Ljepota albanske obale ni po čemu nije inferiorna od hrvatske ili talijanske, osim toga nema gužve turista, buke i buke popularnih odmarališta. Ovdje je tiho i mirno, a mještani su ljubazni i gostoljubivi prema gostima. Krajanci još nisu naučili kako zaraditi na stranim turistima, pa su cijene u kafićima i restoranima niže nego u ukrajinskim ljetovalištima, a suncobrani i ležaljke na plažama besplatni. Albanija spaja sve prednosti “napredne turističke zemlje”, a suludi razvoj infrastrukture uskoro će sasvim zasluženo omogućiti da Zemlja orlova dobije takvu titulu.

U Albaniji su još uvijek vidljivi tragovi teške povijesti zemlje, ali na vitalnosti mještana može se samo zavidjeti. No, godine izolacije, čini se, samo su povećale njihovu radost zbog komunikacije s posjetiteljima. Zemlja se smatra islamskom, ali većina Albanaca izvana se ni po čemu ne razlikuje od stanovnika drugih europskih zemalja. Ovdje se prema gostima odnosi s poštovanjem i pažnjom, pa je mogućnost prevare od strane Albanaca minimalna. Naprotiv, posvuda će vas dočekati s osmijehom i rado će vam pomoći ako bude bilo kakvih poteškoća.

Zanimljivo je da se Jadransko more razlikuje od Jonskog. Jonsko more je “plava obala”, ova boja nije tipična za Jadran. Nije ništa gore – voda je ovdje jednako bistra i topla. Inače, vode Jadranskog mora prepoznate su kao jedne od najčišćih na planeti, prozirnost doseže 50 metara. Plaže u Albaniji su uglavnom plitke.

Odmor na plaži u Albaniji neće razočarati, ali vrijedi vidjeti drugu zemlju. Znamenitosti Albanije nevjerojatna su mješavina stoljeća, stilova i kultura. Ovdje je iznenađujuće spojeno nespojivo: napuštene tvornice i sjaj džamija, pravoslavnih crkava i palača kulture. Upečatljiv primjer je grad-muzej Berat. Na ulazu u njega otvara se nevjerojatna slika: s obje strane rijeke, na strmim obalama, nalaze se stambena naselja koja se nazivaju “tisuću prozora”. Nalaze se na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine.

Mnogi albanski gradovi osnovani su mnogo prije početka nove ere. Recimo Drač nastaje 627. pr. Grad je dugi niz stoljeća ostao glavna luka Jadranskog mora. Ovdje možete vidjeti ruševine bizantske tvrđave, venecijanske kule, ostatke rimskog amfiteatra.

Drugi antički grad je Apolonija, gdje su sačuvane i ruševine amfiteatra, rimske kolonade, ulomci zidina tvrđave, te bizantske crkve. Nedaleko od Apolonije nalazi se samostan Ardenitsa, posebno poznat po tome što se tamo vjenčao narodni heroj Albanije Skenderbeg.

Ruševine grada Butrinta podsjećaju na veličinu drevnih civilizacija, a lokalno stanovništvo sebe smatra potomcima stanovnika legendarne Troje. Veličanstvena akropola, amfiteatar, plemićke kuće, javna kupališta s veličanstvenim mozaicima – sve je to danas dostupno u muzeju na otvorenom.

U Gjirokastri možete vidjeti tržnicu na kojoj se nekada trgovalo svilom i nakitom, Bazar džamiju i džamiju Mekate, Muzej oružja, Etnografski muzej. U donjem dijelu grada sačuvana su antička turska kupatila.

A koliko se europskih zemalja može pohvaliti luksuznim orijentalnim okusom? No, u Tirani, glavnom gradu Albanije, nedaleko od centra, nalazi se pravi orijentalni bazar.

Albanska kuhinja je mješavina antičke kulinarske tradicije, slavenske, turske i talijanske kuhinje. Blaga klima dovoljno opskrbljuje zemlju povrćem, voćem i začinima. Albansko maslinovo ulje po kvaliteti ne zaostaje talijanskom maslinovom ulju, a masline su ovdje jedan od najčešće korištenih sastojaka u raznim salatama. Mliječni i kiselo-mliječni proizvodi su vrlo popularni. Albanski jogurt se naširoko koristi kao samostalan proizvod i kao umak za slatka jela i meso. Zasigurno će se svidjeti gurmanima u Albaniji – za pripremu slastica koriste mlijeko, vrhnje, prirodne voćne sirupe, orašaste plodove i, naravno, svježe voće. Od alkoholnih pića preferiraju rakiju od šljiva, grožđa, kupina. Međutim, tradicija vinarstva ovdje se već dugo poštuje.

Kukuruz se uzgaja na sjeveru Albanije i često se kukuruzno brašno dodaje u kruh i slatka jela. Osim toga, na sjeveru zemlje ima mnogo jezera i rijeka, pa se za stolom uvijek poslužuje riba. Najčešće vrste su šaran i jegulja, koji se peku na žaru ili peku u pećnici. Na obali možete probati grgeča, iverku, cipal.

Divljač ima u sjevernim šumama, pa u restoranu možete naručiti patke, fazana, zeca i druge delicije, i to po vrlo povoljnim cijenama.

U središtu i jugu zemlje uzgajaju se grožđe, smokve, masline i agrumi. Popularni su i meki i tvrdi sirevi. A lokalna brynza razlikuje se od bugarske po nježnijem i nježnijem okusu.

Za doručak se u hotelu obično služe jaja, kobasice, žitarice, mlijeko, džem, lepinje, povrće, keks, jogurt, sok, čaj, kava, maslac.

U Albaniju treba otići zbog onoga što tako nedostaje u svakodnevnom gradskom životu – po živopisne dojmove, čist zrak, prirodne ljepote i dobre međuljudske odnose. Putovanje u Albaniju je ugodan odmor za dušu i tijelo, koji će se pamtiti zauvijek.

Karta Albanije i druge besplatne međunarodne karte za ispis

Karta Albanije u nastavku je Google karta Albanije koja prikazuje veće gradove i susjedne zemlje.

Albanija je država u jugoistočnoj Europi.

Pomaknite se prema dolje da vidite više karata, slika i informacija o Albaniji.

Za pregled drugih međunarodnih karata, slijedite donje veze.

Za ispis bilo koje slike na ovoj stranici, jednostavno spremite sliku u slikovnu datoteku za kasniju upotrebu. Odatle možete smanjiti ili povećati sliku i prilagoditi margine prema potrebi za optimalne rezultate ispisa.

Slobodno ispišite bilo koju sliku karte Albanije na ovoj stranici za vlastitu upotrebu.

ZBIRKA KARTA ALBANIJE


Vrh: Google karta Albanije     koja prikazuje     okolne narode.



Još jedna karta Albanije od Googlea, koja prikazuje glavni grad Tirane.



5 BRZIH ČINJENICA O ALBANIJI


  1. Albanija se prostire na površini ne većoj od 11.000 četvornih milja. 
  2. Albanija ima oko 2,9 milijuna stanovnika.
  3. Krajolik Albanije seže od planina prekrivenih snijegom do vrućih, sunčanih plaža. 
  4. Glavni i najveći grad Albanije je Tirana. 
  5. Službeni jezik Albanije je albanski, iako su priznati jezici manjina grčki, makedonski i drugi. 


Topografska karta Albanije iznad.

kreditna slika: freeworldmaps.net



Iznad je šarena politička karta Albanije.

slika: mapsofworld.com



Gore: karta ulica Tirane, Albanija

slika: wikipedia.org

Preuzmite kartu Albanije
Odmor u Albaniji